

Od 1. marta 2020. godine u primeni su odredbe Zakona o porezu na dohodak građana, uveden podsticaj za zapošljavanje lica koja su novonastanjeni obveznici na teritoriji RS
Ovaj podsticaj treba da motiviše fizička lica koja borave u inostranstvu, koja imaju posebno stručno obrazovanje i za čijim radom i iskustvom postoji potreba kod domaćih poslodavaca koja se ne može lako zadovoljiti na dornaćem tržištu rada, da se nastane na teritoriji RS i da zasnuju radni odnos sa domaćim poslodavcima.
Za razliku od drugih podsticaja za zapošljavanje, u ovom slučaju nije reč o pravu koje ostvaruje poslodavac u vidu olakšice – ostobađanja od plaćanja poreza na zarade i doprinosa za obavezno socijaino osiguranje (u celosti ili u delu) već je reč o podsticaju koji se sastoji u posebnom načinu utvrdivanja osnovice za obračun poreza na zarade kao i osnovice za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, a koji bi se mogao primeniti ukoiiko novonastanjeni poreski obveznik zaključi ugovor o radu sa poslodavcem na teritoriji RS (kvalifikovanim poslodavcem).
Kada je o utvrđivanju osnovice za obračun poreza na zarade, ista se utvrduje na taj način što se prvo utvrdi poreska osnovica (bruto zarada se umanji za poresko oslobodenje koje je propisano Zakonom, sa napomenom da u toku 2025. godine ovo urnanjenje iznosi 28.423 dinara), a potom se ista umanji još za 70%.
U ovom slučaju, nije reč o neposrednom umanjenju iznose poreza na zarade već se poreska obaveza umenjuje posredno jer se umanjuje poreska osnovica.
Umanjenje poreske osnovice predstavlja deo zarade koji novonastanjeni obveznik ostvari kod kvalifikovanog poslodavca a na koji se ne plaća porez na zarade.
U skladu sa Zakonom o doprinosima, osnovicadoprinosa i za zaposlene kao i za poslodavca umanjuje seu istom procentu kao i osnovica za obražun poreza na zarade, u visini od 70%. To znači da osnovicu za obračun doprinosa čini iznos zarade umanjen za 70%.
Kako se u ovom slučaju primenjuju odredbe Zakona o doprinosima koje uređuju primenu najniže mesečne osnovicedoprinosa (koja u 2025. godini iznosi 45.950 dinara) odnosno najviše mesečne osnovice doprinosa (koja u 2025. godini iznosi 656.425 dinara), osnovica doprinosa utvrđenana prethodno opisani nadin ne može biti utvrđena u iznosukoji je niži od najniže niti viši od najviše mesečne osnovicedoprinosa.
Kao jedan od uslova za korišćenje olakšice navodimo da jepropisan minimalni iznos zarade za novonastanjena lica, i tonajmanje u visini dve, odnosno tri prosečne mesečne zaradeu RS isplaćene, odnosno ostvarene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca septembra u tekuéoj godini, za koji period su objavljeni statistički podaci. Prema trenutno važećim podacima, a u zavisnosti od ispunjenosti uslova u pogledu radnog mesta i posebnog sturčnog obrazovanja, mesečna zarada novonastanjenog obveznika za 2025 godinu. propisano je da mora biti:
Međutim, kao što smo napomenuli, umanjenje bruto zarade za 70% limitirano je iznosima najniže (45.950,00 din) i najviše (656.425,00 din) mesečne osnovice za obračun doprinosa.
Tako, kada je reč o primeni najniže mesečne osnovice doprinosa, zaključuje se da će umanjenjem 70% iznosa objavljene bruto mesečne zarade naovonastanjenog obveznika za 2025 godinu dobijena osnovica doprinosa po pravilu biti utvrđena u iznosu koji je značajno viši od najniže mesečne osnovice doprinosa.
393.855 din x 30%= 118.156,50 din > od 45.950,00 din
262.570 din x 30%= 78.771,00 din> 45.950,00 din
Kada je reč o primeni najviše mesečneosnovice doprinosa, treba imati u vidu da se nakon umanjenja bruto mesečne zarade za 70%, dobijeni iznos poredi saiznosom najviše mesečne osnovice doprinosa, pa će se pravo na umanjenje osnovice primenjivati samo ukoliko novonastanjeni obveznik ostvaruje u 2025. godini mesečnu brutozaradu manju od 2.188.083,33 dinara (2.188.083,33 x 30% = 656.425 dinara), dok će za zaradu ostvarenu preko navedenog iznosa doprinosi uvek biti plaćeni na iznos najviše mesečne osnovice doprinosa, pa u tom smislu neće biti ostvareno pravo na umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa.
U ovom slučaju,pored (posrednog) urnanjenja obaveze po osnovu doprinosa koji se plaćaju na teret zaposlenog, dolazi i do umanjenjaobaveze po osnovu doprinosa koji se plaćaju na teret poslodavca, pa u tom smislu, možemo doći do zaključka i da ova posebna mera utiče na umanjenje ukupnog troška poslodavca prilikom isplate zarade novonastanjenom obvezniku.
Pravo na umanjenje osnovice doprinosa može da se ostvari za onog novonastanjenog obveznika koji ispunjava uslov da se smatra osiguranikom saglasno zakonima kojma se uređuje obavezno socijalno osiguranje, kao i za potrebe primene ugovora o socijainom osiguranju koje RSprimenjuje sa drugim državama.
Odredbama Zakona propisani su opšti uslovi zaprimenu prava da se na poseban načn utvrdi osnovica za obračun poreza na zarade iosnovica doprinosa za socijalno osiguranje.Ovo pravo, može da se primeni samo prilikom isplatezarade licu koje ima status novonastanjenog obveznika, akoju ovo lice ostvaruje po osnovu radnog odnosa koji jezasnovalo na teritoriji RS na neodređeno vreme sakvalifikovanim poslodavcem, i to na radnom mestu za kojepostoji potreba da lice ima posebno stručno obrazovanje iza kojim postoji potreba koja se ne može lako zadovoljiti nadomaćem tržištu rada.
Možemo razlikovati dve vrste novonastanjenih obveznika.
Pravilnika propisano je da, u ovom slučaju, period boravka novonastanjeni obveznik koji zasniva radni odnos sa kvalifikovanim poslodavcem dokumentuje tako što kvalifikovanom poslodavcu dostavlja jednu Od sledećih isprava, i to:
Novonastanjeni obveznik pored jedne od navedenih isprava, kvalifikovanom poslodavcu sa kojim zasniva radni odnos dostavlja i pisanu izjavu kojom to lice potvrđuje da je u periodu od 24 meseca koji prethode danu zaključenja ugovora o radu sa kvalifikovanim poslodavcem pretežno boravilo na teritoriji jedne ili više drugih država, a ta izjava mora sadrži i podatke o državi, odnosno državama u kojima je boravilo, i da to lice neprekidno ili sa prekidima nije boravilo na teritoriji RS više Od 366 dana u periodu od 24 meseca koji prethode danu zaključenja ugovora o radu sa kvalifikovanim poslodavcem.
Članom Pravilnika propisano je da, u ovom slučaju, period boravka novonastanjeni obveznik koji zasniva radni odnos sa kvalifikovanim poslodavcem dokumentuje tako što kvalifikovanom poslodavcu dostavlja jednu od sledećih isprava, i to:
Pored jedne od navedenih isprava, novonastanjeni obeznik u ovom slučaju, kvalifikovanom poslodavcu sa kojim zasniva radni odnos dostavlja i :
Bez obzira na to o kojoj vrsti novonastanjenog obveznika je reč pravo na umanjenje osnovice ima samo onaj novonastanjeni obveznik koji se istovremeno sa zasnivanjem radnog odnosa ili u razumnom roku po zasnivanju radnog odnosa, nastanjuje na teritoriji RS i koji ispunjava uslov da se smatra njenim poreskim rezidentom po osnovu centra poslovnih i životnih interesa na teritoriji RS, kao injenim poreskim rezidentom za potrebe primene ugovora o izbeganju dvosturkog oprezivanja koje RS primenjuje sa drugim državama.
Radi dokazivanja ispunjenosti ovog uslova, u skladu sa Pravilnikom novonastanjeni obveznik koji zasniva radni odnos sa kvalifikovanim poslodavcem dotavlja sledeće:
Osim da je reč o novonastanjenom obvezniku, radi primene posebnog načina utvrđivanja osnovice, potrebno je da budu ispunjeni i drugi uslovi i to da novonastanjeni obveznik ostvaruje zaradu po osnovu radnog odnosa:
koji je zasnovao na neodređeno vreme,
na radnom mestu za koje postoji potreba da lice ima posebno stručno obrazovanje i za kojim postoji potreba koja se ne može lako zadovoljiti na domaćem tržištu rada.
Odredbama Zakona o radu propisano je da se ugovor o radu može zaključiti na neodređeno ili određeno vreme.
U składu sa Zakonom o radu, ugovor o radu kome nije utvrđeno vreme na koje se zaključuje smatra se ugovorom o radu na neodređeno vreme. Međutim, kada je trajanje radnog odnosa unapred određeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom ili izvršenjem određenogposła ili nastupanjem određenog događaja, za vreme trajanja tih potreba, posłodavac može sa zaposlenim da zaključi i ugovor o radu na određeno vreme.
Poseban način utvrđivanja osnovice za obračun poreza na zarade i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, može se primeniti samo prilikom isplate zarade licu koje ima status novonastanjenog obveznika, a koju ovo lice ostvaruje po osnovu radnog odnosa koji je zasnovało na teritoriji RS na neodređeno vreme, sa kvalifikovanim poslodavcem.
Odredbama Zakona nije propisan uslov da se novonastanjenim obveznikom smatra isključivo državljanin RS što znači da se novonastanjenim obveznikom može smatrati i lice koje je strani državljanin. lpak, u vezi sa primenom ovog uslova (zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vreme), postavlja se pitanje da li strani državljanin, kao novonastanjeni obveznik, može da zaključi ugovor o radu na neodređeno vreme sa kvalifikovanim posłodavcem. Strani državljanin sa posłodavcem po pravilu zaključuje ugovor o radu na određeno vreme imajući u vidu da je i trajanje radnog odnosa u ovom slučaju unapred određeno objektivnim razlogom- istekom roka na koji je izdata dozvola za rad. Upravo je posebno uređen slučaj trajanja ugovora o radu na određeno koji poslodavac zaključuje sa strancem. Po ovom Zakonu propisano je da ugovor o radu na određeno vreme može da se zaključi sa strancem na osnovu dozvole za rad u skladu sa Zakonom, najduže do isteka roka na koji je izdata dozvola. Ministarstvo rada je dalo mišljenje kojom strani državljanin ne može zasnivati radni odnos na neodređeno vreme, odnosno radni odnos koji je strani državljanin zasnovao na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme.
Po našem mišljenu Poslodavac može da zaključi ugovor o radu na neodeđeno vreme sa strancem ali pod uslovom da u ugovoru piše da vreme prijave traje koliko i izdata dozvola za rad.
Jedan od uslova za primenu ovog podsticaja je i to da je novonastanjeni obveznik zaključio ugovor o radu, na neodređeno vreme, sa kvalifikovanim posłodavcem.
Kvalifikovani poslodavac je poslodavac koji je rezident Republike i koji se, u smislu odredaba zakona kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica, ne može smatrati povezanim licem sa poslodavcem kod koga je novonastanjeni obveznik prethodno bio zaposlen.
Poslodavac koji zasniva radni odnos sa novonastanjenim oveznikom, od tog obveznika pribavlja pisanu izjavu kojom to lice potvrđuje da pre zasnivanja radnog odnosa sa poslodavcem nije bio u random odnosu, ili ako je bio u random odnosu kod jednog ili više poslodavaca pribavlja pisanu izjavu u kojoj lice navodi pun naziv i sedište svakog poslodavca idržavu čiji je poreski obveznik poslodavac kod koga je bio u radnom odnosu tokom perioda rada u drugoj zemlji.
Pravo na umanjenje osnovica može da se ostvari za period od 5 godina od dana zaključenja ugovora o radu, ukoliko su ispunjenji uslovi koji se odnose na radno mesto, odnosno na novonastanjenog oveznika tokom tog perioda, nezavisno od promene poslodavca.
Novonastanjeni obveznik ovo pravo ostvaruje počevši od prve zarade isplaćene za mesec u kome su od nadležnog organa pribavljeni dokazi o ispunjenosti uslova što znači da novonastanjeni obveznik ne može da ostvari pravo na umanjenje osnovica po osnovu zarada koje su mu isplaćene pre pribavljena dokaza o ispunjenosti uslova za korišćenje olakšice.
Novonastanjeni obveznik rnože ostvariti pravo na urnanjenje osnovice i u slučaju promene kvalifikovanog poslodavca. Ova mogućnostje dozvoljena čak i u slučaju kada novonastanjeni obveznik zaključi ugovor o radu sa jednim kvalifikovanim poslodavcem kod koga tokom trajanja radnog odnosa ne koristi pravo na umanjenje osnovice (po osnovu zarade novonastanjenog obveznika), pa nakon prestanka radnog odnosa kod tog kvalifikovanog poslodavca novonastanjeni obveznik zaključi ugovor o radu sa drugim kvalifikovanim poslodavcem. Ukoliko su ispunjeni uslovi za korišćenje olakšice, pravo na umanjenje osnovice može da se ostvari kod tog drugog kvalifikovanog poslodavca, kao i kod svakog narednog kvalifikovanog poslodavca sa kojim novonastanjeni obveznik zaključi ugovor o radu.