

Da bi zaposleni mogao da zaključi ugovor o dopunskom radu mora poslodavcu sa kojim zaključuje ugovor o dopunskom radu da dostavi dokaz da kod drugog poslodavca radi puno radno vreme jer je to uslov za zaključenje ugovora.
Zaposleni sa nepunim radnim vremenom ne može zaključiti ugovor o dopunskom radu. Takođe, nije moguće zaključiti ugovor o dopunskom radu sa nezaposlenim licem, penzionisanim licem ili drugim licem koji je u radnom odnosu u inostranstvu, kao ni sa preduzetnikom koji obavlja samostalnu delatnost . Uslov za zaključivanje ugovora o dopunskom radu koji je zakonom definisan: „najviše do jedne trećine punog radnog vremena” podrazumeva da je to jedna trećina od 40-časovne radne nedelje, što znači da dopunski rad može da iznosi najviše 13,33 časova nedeljno.
Primanja koja se ostvaruju po osnovu ugovora o dopunskom radu imaju tretman drugih prihoda, što znači da lice koje radi po osnovu ugovora o dopunskom radu ne ostvaruje zaradu već ugovorenu naknadu. Budući da prihod koji neko lice ostvaruje po osnovu ugovora o dopunskom radu ne predstavlja zaradu već ugovorenu naknadu, prilikom obračuna poreza ne može se koristiti umanjenje poreske 19.300,00 din, niti se, prilikom isplate drugih primanja ovim licima, kao što su naknade za troškove prevoza za dolazak i odlazak sa posla, dnevnice za službena putovanja, naknade smeštaja na službenom putovanju i slično, mogu primeniti poreska oslobođenja propisana. To znači da sva primanja koja ostvaruje lice angažovano po osnovu ugovora o dopunskom radu imaju karakter ugovorene naknade.
Oporezivi prihod čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%. Stopa poreza na prihode ostvarene po osnovu ugovora o dopunskom radu iznosi 20%.
Na ugovornu naknadu po osnovu ugovora o dopunskom radu, osnovica za doprinose je ista kao i osnovica za porez, tj. bruto prihod je umanjen za normirane troškove od 20%. Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje plaća se iz osnovice po stopi od 25%, odnosno na teret primaoca prihoda. Lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu po osnovu ugovora o dopunskom radu nisu obveznici plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti jer su ta lica već obveznici plaćanja ovih doprinosa po osnovu zaposlenja sa punim radnim vremenom. Obrasci koji se podnose pri isplati ugovorene naknade obračunavaju se i plaćaju po odbitku, tj. isplatilac je dužan da prilikom svake isplate prihoda, pojedinačno za svakog obveznika i za svaki ostvareni prihod, obračuna, obustavi i uplati na propisane račune porez i pripadajuće doprinose za obavezno socijalno osiguranje, istovremeno sa isplatom prihoda.